1999Šumarski listRequires access

Amelioration effects of forest cultures on the karst in relation to the pedosphere

Vlado Topić

Open publisher page 1 citations

Abstract

U radu su prikazani melioracijski ucinci pojedinih sumskih vrsta na pedosferu. Istraživanja su provedena na stalnom eksperimentalnom objektu Klacine u kulturama crnoga jasena (Fraxinus ornus L.), atlaskoga cedra (Cedrus atlantica Man.), bijeloga graba (Carpinus orientalis Mill.), crnoga bora (Pinus nigra Arn.), primorskoga bora (Pinus pinaster Ait.) i hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.) koje su podignute 1958. godine. Kulture se nalaze u prugama, iste su starosti i razvijaju se u istim ekoloskim uvjetima. Prva pedoloska istraživanja obavljena su godinu dana prije posumljavanja plohe (1957. godine), zatim u 19., 25. i 32. godini starosti kultura. Dobiveni su vrlo zanimljivi podaci o kolicini listinca i sadržaja humusa, dusika, fosfora i kalija u tlu pod istraživanim kulturama. Najvece kolicine listinca registrirane su pod kulturom atlaskog cedra, a najmanji sadržaj humusa, dusika, fosfora i klaija u tlu pod kulturom crnog bora.

About this research paper

What this paper is about

U radu su prikazani melioracijski ucinci pojedinih sumskih vrsta na pedosferu. Istraživanja su provedena na stalnom eksperimentalnom objektu Klacine u kulturama crnoga jasena (Fraxinus ornus L.), atlaskoga cedra (Cedrus atlantica Man.), bijeloga graba (Carpinus orientalis Mill.), crnoga bora (Pinus nigra Arn.), primorskoga bora (Pinus pinaster Ait.) i hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.) koje su podignute 1958. godine. Kulture se nalaze u prugama, iste su starosti i razvijaju se u istim ekoloskim uvjetima. Prva pedoloska istraživanja obavljena su godinu dana prije posumljavanja plohe (1957. godine), zatim u 19., 25. i 32. godini starosti kultura. Dobiveni su vrlo zanimljivi podaci o kolicini listinca i sadržaja humusa, dusika, fosfora i kalija u tlu pod istraživanim kulturama. Najvece kolicine listinca registrirane su pod kulturom atlaskog cedra, a najmanji sadržaj humusa, dusika, fosfora i klaija u tlu pod kulturom crnog bora.

Why it matters

OpenAlex reports 1 citations for this work. Citation counts describe recorded attention and do not establish research quality.

Key contribution

A contribution statement is not available in the OpenAlex record.

Method / approach

Method details are not available in the OpenAlex metadata.

Main findings

Findings are not separately available in the OpenAlex metadata.

Limitations

Limitations are not available in the OpenAlex metadata.

Applications

Application details are not available in the OpenAlex metadata.

Available abstract

U radu su prikazani melioracijski ucinci pojedinih sumskih vrsta na pedosferu. Istraživanja su provedena na stalnom eksperimentalnom objektu Klacine u kulturama crnoga jasena (Fraxinus ornus L.), atlaskoga cedra (Cedrus atlantica Man.), bijeloga graba (Carpinus orientalis Mill.), crnoga bora (Pinus nigra Arn.), primorskoga bora (Pinus pinaster Ait.) i hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.) koje su podignute 1958. godine. Kulture se nalaze u prugama, iste su starosti i razvijaju se u istim ekoloskim uvjetima. Prva pedoloska istraživanja obavljena su godinu dana prije posumljavanja plohe (1957. godine), zatim u 19., 25. i 32. godini starosti kultura. Dobiveni su vrlo zanimljivi podaci o kolicini listinca i sadržaja humusa, dusika, fosfora i kalija u tlu pod istraživanim kulturama. Najvece kolicine listinca registrirane su pod kulturom atlaskog cedra, a najmanji sadržaj humusa, dusika, fosfora i klaija u tlu pod kulturom crnog bora.

Key concepts: Point of delivery, Pinus pinaster, Forestry, Botany, Horticulture, Biology, Geography

Related papers

Back to paper searchBrowse research topicsOriginal source
Amelioration effects of forest cultures on the karst in relation to the pedosphere — Research Paper | ScholarLens