1987•Hrčak Portal of scientific journals of Croatia (University Computing Centre)Open access

Antopokratizam pismovnog poliloga

Danko Plevnik

Open full text 0 citations

Abstract

Komunist", Zagreb Sažemk Nastupajućem informatičkom i z.nun~tvcnuu1 društvu odgovarn precizna komuni!Cllcija.Tu preciznost najviše omogućuje pisanu komunikacija.Ona medutim sve više postaje elektronička.Ta tzv.kompjunikacija u isti mah usi11ura.vadubinu i §irinu arg11mentacije.Mnoge dokazane prednosti pri komuniciranju suvremenim elektroničkim napravama ne kori~te ~e u dovoljnoj mjeri uslijed društvenih političkih ili osobnih prddrasuda.Autor smatra ch je njihovo korištenje neodgodivo !elimo li sc od demokratskog nadglasavanja približiti antropokratsk:om argumentiranju.No, pnoritct u svemu tome mora imate ~be-7.n3njei lcomuoiciranje spoznaja, a ne tchnološko-medijsl:i feliliz.aDLprogramom biti polje pisma.Danas vidimo da je to i polje semiotike.Međutim.domašaj njegova teorijskog oka ogleda se u tome što je u jeku informatičko-kibernetičkog prak:ticističkog konstruktivizma (1967) ustvrdio kako "ova neminovna veza kibernetike i 'dru.~Lvenlhnauka' pisma vodi ka jednom dubljem preokretu" . 1 Što znači taj dublji preokret u Derrida-kategorijama, u to ovom prilikom nije neophodno ulazili.Preokret je praktički očigledan.Da li i dovoljno dubok?T to je očitonije.Ne samo u socijalnom smislu demokratizacije procesa preokretanja, već i na gnoseološkom planu.Dijalog pomoću kompjutora prije se odvija "smrznutim govoromu no znanstvenom mišlju.To dakako nije nikakav problem, ostaje li se u domeni privatne konverzacije gdje čovjeku motive još uvijek više prisk:rbljuje iracionalizam.Društvenost se, međutim, relevantno potkrepljuje -informacionalizmom.Tendencija .informacijskih proce~a i njiJ10v utjecaj na znanost i društvenu javnost vodi ka (re)programiranju strukture sporazumijevanja.Da ta struktura suštinski ovisi o povećanoj ulozi pisane komunikacije, svjedoči i sama pojava infom1acijske znanosti."U procesu i znanstvenog i filozofijskog mišljenja" -smatra jedan od njenih teoretičara, Miroslav Tuđman,-"pismo nije samo t e h n i k a prikazivanja mišljenja, puka zabilježba onoga što je rečeno.Pismo je povezano s unutrMnjim r;t2vojem mišljenja, s 'prostornim rasporedl-Jnnjem' mišljenja i u kran joj konzekvenci sa samim sadržajem rnišljenja.'' 2 Eksperti umjetne inteligencije na~toje dokazati da i kompjutor nije samo tehnika, već epohalni korak ka kolektiv nijoj proizvodnji i akceleraciji :manstvenog mišljenja.Time se dolazi do nove (sin)teze: kompjutora i znanosti.V. V. Nalimov Lako organizaciju :manosti objašnjava kao informacijski sistem?l najpovršnija anatomija rada kompjutora daje predstavu o samoorganizirajućem sistemu komuniciranja ili programiranoj inrrakomunikaciji.Da bi komunicirali, i kompjutor i nauka moraju najprije izvršiti striktnu unutamju komunikaciju, ponoviti unaprijed zadane korake uhodane procedure.Zato je za uspješno komuniciranje (s) naukom i kompjutorom uputno, kao što to zgodno primjećuje Arnold Brown, da sami sebe opremimo za komunikacijsko doba, budući da "ljudi koji uspješno komuniciraju' znaju kako da 'čitaju' ljude s kojima komuniciraju 4 ". Polititka ekonomija komuniciranjaTo se "čitanje" može postizati biofidbekom, praćenjem fizioloških reakcija, običajnim nav~dama, anketama ili pak manipulacijama.Najviše uspjeha upravo ima ono koje kontrolira pristup, razumijevanje i interpretaciju informacija, budući da i kad imamo informacije često nemamo vlast, iako nas biznismeni informacijama pomalo biblijskom samouvjerenošću uvjeravaju u suprotno.Kad već ne pucamo na vlast nad tržištem informacijama, jer i to ovisi o ličnim predispozicijama i tipu društva, možemo li barem računali na slobodnije rukovanje vlastitom l javnom komunikacijom'?Naravno ne zaboravlj ajući na ideale "Baconovog komunikacijskog ak."ta", tj .obavezu da u komuniciranju moramo i čitati, dogovarati se i pisati, ili još drugačije; pripremati se, predkomunicirati, organizirati i elaborirati 1 J,acques Derrida, O gramatologiji, "Veselin Masleb" Sarajevo, 1976, su.18. 2 Miroslav Tuđman, Teorija infonnacij.~keznanosti, Informator Zagreb, 1986, slr.45. 3 V.V. Nalimov, Ja the Labyrinth.~ of language: A Ma!hematician's Journey, ISl Pr~ss, Philadelphia, 1981.4 Arnold Brown, Equipping Oursc/vcs for the Communic:uion Age, 1.1: C(

Open-access reader

About this research paper

What this paper is about

Komunist", Zagreb Sažemk Nastupajućem informatičkom i z.nun~tvcnuu1 društvu odgovarn precizna komuni!Cllcija.Tu preciznost najviše omogućuje pisanu komunikacija.Ona medutim sve više postaje elektronička.Ta tzv.kompjunikacija u isti mah usi11ura.vadubinu i §irinu arg11mentacije.Mnoge dokazane prednosti pri komuniciranju suvremenim elektroničkim napravama ne kori~te ~e u dovoljnoj mjeri uslijed društvenih političkih ili osobnih prddrasuda.Autor smatra ch je njihovo korištenje neodgodivo !elimo li sc od demokratskog nadglasavanja približiti antropokratsk:om argumentiranju.No, pnoritct u svemu tome mora imate ~be-7.n3njei lcomuoiciranje spoznaja, a ne tchnološko-medijsl:i feliliz.aDLprogramom biti polje pisma.Danas vidimo da je to i polje semiotike.Međutim.domašaj njegova teorijskog oka ogleda se u tome što je u jeku informatičko-kibernetičkog prak:ticističkog konstruktivizma (1967) ustvrdio kako "ova neminovna veza kibernetike i 'dru.~Lvenlhnauka' pisma vodi ka jednom dubljem preokretu" . 1 Što znači taj dublji preokret u Derrida-kategorijama, u to ovom prilikom nije neophodno ulazili.Preokret je praktički očigledan.Da li i dovoljno dubok?T to je očitonije.Ne samo u socijalnom smislu demokratizacije procesa preokretanja, već i na gnoseološkom planu.Dijalog pomoću kompjutora prije se odvija "smrznutim govoromu no znanstvenom mišlju.To dakako nije nikakav problem, ostaje li se u domeni privatne konverzacije gdje čovjeku motive još uvijek više prisk:rbljuje iracionalizam.Društvenost se, međutim, relevantno potkrepljuje -informacionalizmom.Tendencija .informacijskih proce~a i njiJ10v utjecaj na znanost i društvenu javnost vodi ka (re)programiranju strukture sporazumijevanja.Da ta struktura suštinski ovisi o povećanoj ulozi pisane komunikacije, svjedoči i sama pojava infom1acijske znanosti."U procesu i znanstvenog i filozofijskog mišljenja" -smatra jedan od njenih teoretičara, Miroslav Tuđman,-"pismo nije samo t e h n i k a prikazivanja mišljenja, puka zabilježba onoga što je rečeno.Pismo je povezano s unutrMnjim r;t2vojem mišljenja, s 'prostornim rasporedl-Jnnjem' mišljenja i u kran joj konzekvenci sa samim sadržajem rnišljenja.'' 2 Eksperti umjetne inteligencije na~toje dokazati da i kompjutor nije samo tehnika, već epohalni korak ka kolektiv nijoj proizvodnji i akceleraciji :manstvenog mišljenja.Time se dolazi do nove (sin)teze: kompjutora i znanosti.V. V. Nalimov Lako organizaciju :manosti objašnjava kao informacijski sistem?l najpovršnija anatomija rada kompjutora daje predstavu o samoorganizirajućem sistemu komuniciranja ili programiranoj inrrakomunikaciji.Da bi komunicirali, i kompjutor i nauka moraju najprije izvršiti striktnu unutamju komunikaciju, ponoviti unaprijed zadane korake uhodane procedure.Zato je za uspješno komuniciranje (s) naukom i kompjutorom uputno, kao što to zgodno primjećuje Arnold Brown, da sami sebe opremimo za komunikacijsko doba, budući da "ljudi koji uspješno komuniciraju' znaju kako da 'čitaju' ljude s kojima komuniciraju 4 ". Polititka ekonomija komuniciranjaTo se "čitanje" može postizati biofidbekom, praćenjem fizioloških reakcija, običajnim nav~dama, anketama ili pak manipulacijama.Najviše uspjeha upravo ima ono koje kontrolira pristup, razumijevanje i interpretaciju informacija, budući da i kad imamo informacije često nemamo vlast, iako nas biznismeni informacijama pomalo biblijskom samouvjerenošću uvjeravaju u suprotno.Kad već ne pucamo na vlast nad tržištem informacijama, jer i to ovisi o ličnim predispozicijama i tipu društva, možemo li barem računali na slobodnije rukovanje vlastitom l javnom komunikacijom'?Naravno ne zaboravlj ajući na ideale "Baconovog komunikacijskog ak."ta", tj .obavezu da u komuniciranju moramo i čitati, dogovarati se i pisati, ili još drugačije; pripremati se, predkomunicirati, organizirati i elaborirati 1 J,acques Derrida, O gramatologiji, "Veselin Masleb" Sarajevo, 1976, su.18. 2 Miroslav Tuđman, Teorija infonnacij.~keznanosti, Informator Zagreb, 1986, slr.45. 3 V.V. Nalimov, Ja the Labyrinth.~ of language: A Ma!hematician's Journey, ISl Pr~ss, Philadelphia, 1981.4 Arnold Brown, Equipping Oursc/vcs for the Communic:uion Age, 1.1: C(

Why it matters

A significance statement is not available in the OpenAlex record.

Key contribution

A contribution statement is not available in the OpenAlex record.

Method / approach

Method details are not available in the OpenAlex metadata.

Main findings

Findings are not separately available in the OpenAlex metadata.

Limitations

Limitations are not available in the OpenAlex metadata.

Applications

Application details are not available in the OpenAlex metadata.

Available abstract

Komunist", Zagreb Sažemk Nastupajućem informatičkom i z.nun~tvcnuu1 društvu odgovarn precizna komuni!Cllcija.Tu preciznost najviše omogućuje pisanu komunikacija.Ona medutim sve više postaje elektronička.Ta tzv.kompjunikacija u isti mah usi11ura.vadubinu i §irinu arg11mentacije.Mnoge dokazane prednosti pri komuniciranju suvremenim elektroničkim napravama ne kori~te ~e u dovoljnoj mjeri uslijed društvenih političkih ili osobnih prddrasuda.Autor smatra ch je njihovo korištenje neodgodivo !elimo li sc od demokratskog nadglasavanja približiti antropokratsk:om argumentiranju.No, pnoritct u svemu tome mora imate ~be-7.n3njei lcomuoiciranje spoznaja, a ne tchnološko-medijsl:i feliliz.aDLprogramom biti polje pisma.Danas vidimo da je to i polje semiotike.Međutim.domašaj njegova teorijskog oka ogleda se u tome što je u jeku informatičko-kibernetičkog prak:ticističkog konstruktivizma (1967) ustvrdio kako "ova neminovna veza kibernetike i 'dru.~Lvenlhnauka' pisma vodi ka jednom dubljem preokretu" . 1 Što znači taj dublji preokret u Derrida-kategorijama, u to ovom prilikom nije neophodno ulazili.Preokret je praktički očigledan.Da li i dovoljno dubok?T to je očitonije.Ne samo u socijalnom smislu demokratizacije procesa preokretanja, već i na gnoseološkom planu.Dijalog pomoću kompjutora prije se odvija "smrznutim govoromu no znanstvenom mišlju.To dakako nije nikakav problem, ostaje li se u domeni privatne konverzacije gdje čovjeku motive još uvijek više prisk:rbljuje iracionalizam.Društvenost se, međutim, relevantno potkrepljuje -informacionalizmom.Tendencija .informacijskih proce~a i njiJ10v utjecaj na znanost i društvenu javnost vodi ka (re)programiranju strukture sporazumijevanja.Da ta struktura suštinski ovisi o povećanoj ulozi pisane komunikacije, svjedoči i sama pojava infom1acijske znanosti."U procesu i znanstvenog i filozofijskog mišljenja" -smatra jedan od njenih teoretičara, Miroslav Tuđman,-"pismo nije samo t e h n i k a prikazivanja mišljenja, puka zabilježba onoga što je rečeno.Pismo je povezano s unutrMnjim r;t2vojem mišljenja, s 'prostornim rasporedl-Jnnjem' mišljenja i u kran joj konzekvenci sa samim sadržajem rnišljenja.'' 2 Eksperti umjetne inteligencije na~toje dokazati da i kompjutor nije samo tehnika, već epohalni korak ka kolektiv nijoj proizvodnji i akceleraciji :manstvenog mišljenja.Time se dolazi do nove (sin)teze: kompjutora i znanosti.V. V. Nalimov Lako organizaciju :manosti objašnjava kao informacijski sistem?l najpovršnija anatomija rada kompjutora daje predstavu o samoorganizirajućem sistemu komuniciranja ili programiranoj inrrakomunikaciji.Da bi komunicirali, i kompjutor i nauka moraju najprije izvršiti striktnu unutamju komunikaciju, ponoviti unaprijed zadane korake uhodane procedure.Zato je za uspješno komuniciranje (s) naukom i kompjutorom uputno, kao što to zgodno primjećuje Arnold Brown, da sami sebe opremimo za komunikacijsko doba, budući da "ljudi koji uspješno komuniciraju' znaju kako da 'čitaju' ljude s kojima komuniciraju 4 ". Polititka ekonomija komuniciranjaTo se "čitanje" može postizati biofidbekom, praćenjem fizioloških reakcija, običajnim nav~dama, anketama ili pak manipulacijama.Najviše uspjeha upravo ima ono koje kontrolira pristup, razumijevanje i interpretaciju informacija, budući da i kad imamo informacije često nemamo vlast, iako nas biznismeni informacijama pomalo biblijskom samouvjerenošću uvjeravaju u suprotno.Kad već ne pucamo na vlast nad tržištem informacijama, jer i to ovisi o ličnim predispozicijama i tipu društva, možemo li barem računali na slobodnije rukovanje vlastitom l javnom komunikacijom'?Naravno ne zaboravlj ajući na ideale "Baconovog komunikacijskog ak."ta", tj .obavezu da u komuniciranju moramo i čitati, dogovarati se i pisati, ili još drugačije; pripremati se, predkomunicirati, organizirati i elaborirati 1 J,acques Derrida, O gramatologiji, "Veselin Masleb" Sarajevo, 1976, su.18. 2 Miroslav Tuđman, Teorija infonnacij.~keznanosti, Informator Zagreb, 1986, slr.45. 3 V.V. Nalimov, Ja the Labyrinth.~ of language: A Ma!hematician's Journey, ISl Pr~ss, Philadelphia, 1981.4 Arnold Brown, Equipping Oursc/vcs for the Communic:uion Age, 1.1: C(

Key concepts: Computer science

Related papers

Back to paper searchBrowse research topicsOriginal source
Antopokratizam pismovnog poliloga — Research Paper | ScholarLens