Hrvatskoglagoljski Padovanski brevijar

Posljednjih je godina pronađeno nekoliko dosad nepoznatih hrvatskoglagoljskih brevijara.Najprije je u Vatikanskoj biblioteci među latinskim kodeksima otkriven brevijar Vat.Slavo 19,1 zatim je, također u Rimu, u privatnom posjedu, otkriven brevijar popa Mavra,2 a naskoro poslije toga i brevijar u Medicejsko-laurenzianskoj biblioteci u Firenzi.3Za povijest hrvatskoglagoljskoga brevi jara značajno je i nekoliko fragmenata brevijara (güssinski, livanj ski, pa emauski odlomak psaltira)4 kao i brevijarski dio pariškog Code Slave 73.5 Ovom popisu novootkrivenih brevijarskih tekstova danas možemo pribrojiti još jedan brevijar, opet iz Italije.Ko deks je pred nekoliko godina kupljen kod nekog antikvara u Vene ciji, a danas je vlasništvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Padovi (Institut za slavensku filologiju).6Kao što će biti vidljivo iz pregleda sadržaja, kodeks je dosta oštećen i neće, na žalost, dati onoliko 1 M. Japundžić, Glagoljski brevijar iz godine 1465.(Vaticano -Slavo 19).Radovi Staroslavenskog instituta, knj.2, 1955, str.155-191. 2 M. Pantelić, Glagoljski brevijar popa Mavra iz godine 1460.Slovo 15-16, str.94-149.3 V.J. G a j d о š, Medicejský glagoský kódeks.Slavia, ročnik X XX V , Prag 1966, str.36-56.4 G. Birkfellner, Das Güssinger glagolitische Brevierfragment.Wiener slavistisches Jahrbuch, XII, str.67-110.J. Hamm, Datiranje gla goljskih tekstova.Radovi Staroslavenskog instituta, knj. 1, Zagreb 1952, str.1-77; J. Kurz, O nově nalezeném emauzském chrvátskohlaholském zlom ku žaltáře.Slavia X X II (1953), str.81-104.5 M. T a din, Recueil glagolitique croate de 1375.Revue des études slaves, 31 (1954), str.21-32.-Općenit osvrt na glagoljske rukopise otkri vene do 1969.napisala je I. Mule, Novootkriveni hrvatski glagoljski spo menici.Slovo 21, str.388-397.6 Za različite usluge oko proučavanja ovoga kodeksa, osobito za moga boravka u Padovi, ponovno iskreno zahvaljujem prof.N. Radovichu, direktoru Instituta za slavensku filologiju Sveučilišta u Padovi.7 J. Vajs, Nej starší breviář chrvatsko-hlaholský.V Praze 1910, str.39; J. Hamm, Varijante u prijepisima hrvatskih glagoljaša, Slovo 2, str.17; isti, Judita u hrvatskim glagoljskim brevijarima.Hadovi Staroslavenskog instituta, knj.2, str.122.8 usp.J. Tandarić, Hrvatski glagoljaši i staroslavenski jezik.Istra 14 (1976), 1, str.14-18.9 »Formiranje ovih osnovnih knjiga hrvatskog glagolizma (plenarnog misala i brevijara, op.J. T.) smatram stoga ključnim problemom u procesu evolucije našeg glagolizma, bilo za osvjetljenje mlađeg bilo starijeg razdoblja.Tu je važan zadatak naše znanosti, a mi smo dosad na njemu vrlo malo uradili, premda se tu kriju rješenja raznih pitanja iz naše kulturne historije«.Vj.Stefanie, Determinante hrvatskog glagolizma.Slovo 21, str.25.