FEEDING VALUE OF GRASS SILAGES BASED ON DRY MATTER CONCENTRATION

POLJOPRIVREDA 16:2010 (2) 42-46 UVOD Sadržaj suhe tvari (ST) biljne mase za siliranje jedan je od najznačajnijih čimbenika, budući da utječe na sve fizikalne, biološke i kemijske procese u silosu.Sadržaj ST usjeva za siliranje rezultat je primjenjene tehnologije siliranja, prvenstveno faze fitofenološke zrelosti usjeva prilikom košnje te direktnoga siliranja ili provenjavanja usjeva.Odgađanjem roka košnje od vegetativne faze do faze pune cvatnje, povećava se sadržaj ST usjeva (Chamberlain i Wilkinson, 1996., Vranić i sur., 2009.).S gledišta hranjivosti, odgađanjem roka košnje opada hranjivost travne silaže, a u cilju proizvodnje visoko hranjive travne silaže i osiguranja optimalne zbijenosti u silosu zbog očuvanja hranjiva, biljnu masu (travnu masu, travno-djetelinsku masu, djetelinsko-travnu masu ili usjev čistih kultura mahunarki) košenu u optimalnoj fazi rasta za osiguranje hranidbene vrijednosti preporučljivo je djelomično provenuti, čime se povećava relativna koncentracija ugljikohidrata topivih u vodi, smanjuje puferni kapacitet, usporava proteoliza i deaminacija amino-kiselina te sprječavaju ili smanjuju gubitci hranjiva i narušavanje biološke ravnoteže ocjeđivanjem silažnoga soka (Wilkinson i sur., 1976.).Minimalni sadržaj ST trava za siliranje je oko 25% kada se ništa ili malo hranjiva gubi ocjeđivanjem silažnoga soka, a optimalan 30-35%, pri kojem se značajno povećava koncentracija vodotopivih šećera potrebnih za fermentaciju (Van Vuuren i sur., 1995.).Usjev mahunarki je, zbog visokoga pufernoga kapaciteta i niskoga sadržaja vodotopivih šećera, prije siliranja preporučljivo provenuti na 450-550 g ST kg -1 svježeg uzorka, čime se omogućuje i bolje zbijanje biljne mase u silosu.Osim provenjavanja, na sadržaj ST travne silaže utječe fenološka zrelost tratine u trenutku košnje pa se odgađanjem roka košnje od vegetativne faze do faze pune cvatnje povećava sadržaj ST usjeva (Vranić i sur., 2009.).Uobičajeni sadržaj ST prilikom košnje u optimalnoj fazi razvoja trava (vegetativna faza) je 15-20%.Odgađanjem roka košnje biljne mase, raste udio ST pa u fazi metličanja trave imaju sadržaj ST 20-30 %, u cvatnji 30-50%, dok u fazi sjemena sadržaj ST može iznositi preko 50% (Chamberlain i Wilkinson, 1996.).Cilj je istraživanja bio utvrditi hranjivost travnih silaža baziranu na sadržaju ST.Hipoteza je da povećanje sadržaja ST travne silaže, zbog odgađanje roka košnje, dovodi do opadanja udjela SP, sadržaja metaboličke energije (ME) i probavljivosti OT u ST (D-vrijednost),